Modul 1

Priprema modula

• Organizirajte prostor tako da sudionici mogu raditi u skupinama od 2 do 5 članova;
• Isprintajte i umnožite dokumente za svakog sudionika / koristite digitalne inačice tih dokumenata

Slijed 1.
Upoznajte svoje okruženje

“Naša je kolektivna i pojedinačna odgovornost očuvati i brinuti se za svijet u kojem svi živimo”.

Dalai Lama

Kontekst

Kopneni okoliš uvijek se mijenja, kako uslijed prirodnih ciklusa, tako i kao rezultat određenih događaja ili utjecaja, uključujući aktivnost ljudi. Kako biste sudionicima pomogli shvatiti promjene okoliša na svjetskoj razini, ovaj dio ima cilj prvo ih upoznati s time kako su komponente okoliša međusobno povezane na manjoj razini.

Aktivnost

Pripremite popis promjena okoliša koje su rezultat ljudske aktivnosti na lokalnom području. Usredotočite se na promjene koje su vidljive ili se mogu izmjeriti.
Na primjer, sudionici bi mogli analizirati način na koji je uvođenje antropogenih struktura (brana, tvornica, četvrti itd.) u određenoj sredini utjecalo na okoliš iste.

• Objasnite polaznicima radionice da će u ovom dijelu promatrati poveznice koje postoje u određenoj okolini i kako promjene u toj okolini mogu utjecati na te poveznice. Počnite tako što ćete pitati sudionike da se sjete jednog poznatog lokalnog okruženja (to može biti njihov grad ili veće područje). Radit će u skupinama i analizirati komponente okoliša: reljef, vodu, zrak, tlo, biljke, životinje, ljude i antropogene komponente.
• Za učinkovitost, preporučeno je koristiti radni listić koji će biti poslan svakoj skupini.
• Pitajte sudionike da identificiraju barem dvije poveznice koje su primijetili u svom okruženju. Svaka skupina mora odabrati dvije stvari koje su povezane s popisa ideja te opisati tu poveznicu na plakatu. Mogu nacrtati dijagram ili neku drugu sliku kako bi bolje objasnili poveznicu. Kada svi završe zadatak, zamolite skupine da okače plakate na panoe. Zatim zamolite sve skupine da se prošetaju i pregledaju sve poveznice koje su izložene.

Primjer poveznice

Napišite riječ ˝vjeverica˝ na desnu stranu papira i ˝stablo˝ na lijevu pa povucite crtu između njih. Na crtu napišite ˝vjeverica koristi stablo za zaštitu i hranu˝.

Radni list

1. Reljef

2. Koja su obilježja lokalne klime? (godišnja doba, raspodjela padalina itd.)

3. Koji su izvori vode na tom području?

4. Identificirajte tri biljne i životinjske vrste koje žive u lokalnom okruženju.

• Biljke:

• Životinje:

5. Vrste tla u lokalnom okolišu / području (s obzirom na plodnost, mjesne specifičnosti)

6. Antropogene komponente (građevine, aktivnosti ljudi karakteristične za to područje)

7. Koja je uloga ljudi u tom okruženju?

Provjerite razumijevanje

Zamolite sudionike da surađuju sa svojom djecom na završnom projektu. Svakom roditelju dodijelite jednu lokalnu promjenu okoliša koja je rezultat ljudske aktivnosti koju ste već identificirali. Članovi obitelji odgovorni su za provođenje vlastitog istraživanja kada su u pitanju promjene okoliša i što one znače za budućnost. Svaka obitelj ponovit će proces koji su slijedili tijekom radionice. Mogu početi tako što će promatrati i opisati okoliš, a zatim identificirati poveznice koje postoje unutar njega. Zatim bi trebali proširiti istraživanje kako bi mogli analizirati promjenu tog okoliša koja je rezultat ljudske aktivnosti, ali također kako bi utvrdili učinke (pozitivne ili negativne) tih aktivnosti na biljke, životinje i fizičke elemente. Možete sugerirati sudionicima da koriste različite izvore: internet, medije itd.

Projekt će biti vidljiv na Blogu, uključujući i objašnjenja promjena okoliša koje su primijetili, što te promjene moguće impliciraju u budućnosti te, ako je relevantno, neke preporuke o tome što bi se moglo učiniti u vezi s tim promjenama. Ako obitelj ne može analizirati promjene okoliša nastale ljudskom aktivnošću u njihovoj mjesnoj zajednici, preporučite im neka druga područja za istraživanje.

Slijed 2.
Uporaba prirodnih resursa

Kontekst

Neodrživa praksa potrošnje i proizvodnje ne samo da iscrpljuje prirodne resurse korištenjem materijalnih inputa, već uzrokuje i promjenu okoliša kao rezultat vađenja, obrade, proizvodnje, potrošnje i odlaganja otpada u svakoj fazi životnog vijeka proizvoda ili usluge.

Ti učinci neodržive potrošnje i proizvodnje na okoliš uzrokuju tri planetarne krize s kojima se trenutno suočavamo:

One su duboko međusobno povezane i djeluju jedna na drugu: onečišćenje doprinosi klimatskim promjenama, a gubitak bioraznolikosti pogoršavaju i klimatske promjene i onečišćenje.

Neodrživa potrošnja prirodnih resursa također ima negativan društveno-ekonomski utjecaj na zajednice i pojedince. Primjerice, iscrpljivanje resursa tla ili njegova degradacija kao rezultat neodrživih poljoprivrednih praski utječe na život poljoprivrednika, što vodi do prehrambene i ekonomske nesigurnosti. Gubitak dostupnosti prirodnih resursa i sredstava za život onih koji o njima ovise također je glavni uzrok sukoba i ratova.

Društveno-ekonomski učinak uzrokovan neodrživom potrošnjom i proizvodnjom nejednako se osjeti diljem svijeta. Najsiromašnije stanovništvo ono je čiji opstanak ovisi izravno o prirodnim resursima i koje ima najmanje sredstava za nošenje s posljedicama.

Kada kupujemo nešto, rijetko mislimo o lancu aktivnosti, procesima koji su stvorili predmet takvim kakav jest. Proizvod je nastao iz PRIRODNIH RESURSA koji su ograničeni i prošao je seriju složenih procesa prije nego što je dospio do potrošača.

Kako bismo bolje razumjeli vezu između ekonomije i okoliša, moramo osvijestiti životni ciklus proizvoda koje kupujemo. Taj ciklus uključuje resurse i procese koji su dio proizvodnje, stavljanja na tržište i zbrinjavanja proizvoda nakon uporabe.

Kao potrošači, moramo postati svjesni toga da naše odluke o tome koja dobra i usluge kupujemo određuju raspodjelu resursa. Posao može opstati samo ako zadovoljava zahtjeve kupaca, tj. nas. Međutim, podcjenjujemo našu ulogu kao potrošača. Pametni potrošači mogu pozitivno utjecati na kvalitetu života i okoliš. Svijest o tome može dovesti do promjena u navikama potrošača, što će se odraziti na održivo gospodarstvo.

AKTIVNOST 1
Identificiranje resursa korištenih u proizvodnji različitih dobara

Ova aktivnost pomaže sudionicima bolje razumjeti kako i koji resursi, rad i kapital se koriste za proizvodnju dobara. Znajući to, više će cijeniti concept potrošačke suverenosti, tj. moć koju kao potrošači imaju da promijene nešto ili učine razliku.

Vrsta aktivnosti: individualna / obiteljska analiza

1. Izložite različite predmete i objasnite da su svi dobiveni iz prirodnih resursa (neobnovljivi, obnovljivi, stalni).

2. Pozovite sudionike da ispune radni listić identificirajući resurse upotrebljene za izradu predmeta.

Radni list

Prvi predmet (hrana)

1. Koji obnovljivi resursi su upotrebljeni?

2. Koji neobnovljivi resursi su upotrebljeni?

3. Što ćete učiniti s dijelom proizvoda kojeg nećete iskoristiti?

Drugi predmet (dugotrajni proizvod)

1. Koji obnovljivi resursi su upotrebljeni?

2. Koji neobnovljivi resursi su upotrebljeni?

3. Što učiniti kada se predmet rasproda?

Treći predmet (papir)

1. Koji obnovljivi resursi su upotrebljeni?

2. Koji neobnovljivi resursi su upotrebljeni?

3. Što učiniti kada iskoristite predmet?

Povratna informacija

Preporuka za trenera

Ako nisu identificirali vodu kao resurs korišten u svim industrijskim procesima, skrenite im pozornost na to. Ako nisu identificirali električnu energiju, objasnite da se ona koristi u obradi resursa i da se dobiva korištenjem različitih izvora energije.

Skupinski rad

Aktivnost okrugli stol

Identificiranje na lokalnoj ili regionalnoj razini neodrživo iskorištenog resursa koji ima ili bi u bliskoj mogućnosti mogao imati negativan utjecaj na lokalnu zajednicu ili pojedince.

Radni listić za djecu / mlade (online)

Dat će 5-7 odgovora na svako pitanje u skladu s njihovim uzrastom

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od biljaka:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od životinja:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od fosilnih goriva:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od minerala:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od vode, zraka, Sunca:

AKTIVNOST 2
Otpad od hrane

Kontekst

U 2022. godini čovječanstvo je konzumiralo do 28. srpnja sve što Zemlja može proizvesti, a da pritom ne iscrpi svoje resurse. Preostalih 156 dana potrošnja obnovljivih resursa vršila se iscrpljivanjem prirodnog kapitala planeta. Ovom stopom potrošnje potrebno je 1,75 planeta Zemlje da bi se pokrile potrebe stanovništva na održiv način. Mora se uzeti u obzir da potrebe ostalih vrsta koje žive na Zemlji nisu uključene u izračun.

Ovaj ekološki otisak računa se na temelju šest različitih kategorija resursa:

U posljednjih 50 godina jaz se kontinuirano povećavao: 29. prosinca 1970., 4. studenog 1980., 11. listopada 1990. i 7. kolovoza 2010.

Globalni prehrambeni sustav uglavnom je odgovoran za ovu prekomjernu potrošnju. Više od polovice biokapaciteta planeta (55%) koristi se za prehranjivanje čovječanstva.

Poljoprivreda doprinosi deforestaciji, klimatskim promjenama emisijom stakleničkih plinova, gubitku i uništavanju ekosustava, uporabi značajnog dijela Zemljinih izvora slatke vode.

Prehrambeni sustav usko je povezan s potrošačkim navikama, naročito u razvijenim zemljama. Naprimjer, kada bi svi ljudi na Zemlji živjeli poput Francuza, dan kada bismo ˝potrošili˝ obnovljive izvore bio bi 5. svibnja 2022.

"Ograničenje bacanja hrane omogućilo bi nam da taj datum pomaknemo za 13 dana,
a to nije nimalo zanemarivo. "

Laetitia Mailhes Laetitia Mailhes

Osiguranost hrane odnosi se na dostupnost, pristup i uporabu hrane. Kada ljudi uvijek imaju pristup dovoljno hranjivim namirnicama za održavanje aktivnog i zdravog životnog stila, smatra se da uživaju u benefitima. Donja granica ispod koje se smatra da je osoba pothranjena jest 1800 kalorija na dan. Broj ljudi pogođenih pothranjenošću premašuje 800 milijuna. Gdje se nalaze ti ljudi? Odgovor je u zemljama u razvoju.

Nažalost, diljem svijeta baca se hrana, a to bi se moglo izbjeći i ista bi se mogla iskoristiti da se nahrane gladni.

Otprilike trećina hrane proizvedena za ljudsku prehranu na godišnjoj razini (1,3 milijarda tona) izgubi se ili baci. Zbog toga je nužno promijeniti naše prehrambene navike, ali ta Estetske standarde supermarketa stvaramo mi, potrošači. Ako ne kupimo mrkvu jer je savijena ili jabuku jer je malo natučena, one završe u smeću. promjena mora biti takva da izvrši utjecaj na obrasce supermarketa.

Estetske standarde supermarketa stvaramo mi, potrošači. Ako ne kupimo mrkvu jer je savijena ili jabuku jer je malo natučena, one završe u smeću.

Najviše stope otpada imaju:

Gubitak i bacanje hrane zapravo su veliko rasipanje ostalih resursa: vode, kopna, energije, rada i kapitala i nepotrebno proizvode emisije stakleničkih plinova, a time doprinose globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.

Jeste li znali…

Hrana bačena u Europi mogla bi nahraniti 200 milijuna ljudi. U SAD-u se godišnje baci više od 30 milijardi dolara hrane. Hrana koja se trenutno gubi ili baca u Latinskoj Americi mogla bi nahraniti 300 milijuna ljudi.

Neučinkovita obrada i sušenje, loše skladištenje i neadekvatna infrastruktura pokretački su čimbenici rasipanja hrane u Africi. U podsaharskoj Africi gubici hrane nakon žetve procjenjuju se na 4 milijarde američkih dolara godišnje – dovoljno da se prehrani najmanje 48 milijuna ljudi.

Uzroci stvaranja otpada od hrane

Otpad od hrane može nastati u svim koracima lanca opskrbe hranom, prvenstveno na farmama, pri procesiranju i proizvodnji, pri marketing, u restoranima i kantinama, kao i kućanstvima. Razlozi zbog kojih nastaje otpad od hrane razni su i specifični za svako područje djelatnosti.

Jeste li znali…

55% otpada od hrane dolazi iz kućanstava?

Čimbenici koji doprinose stvaranju otpada od hrane u kućanstvima

• Manjak planiranja / loše planiranje kupovine hrane;
• Promotivne poruke kao što su ˝kupite jedno, dobijte drugo besplatno˝ vode do neopravdano velike količine kupljene hrane;
• Nesporazumi oko značenja ˝rok trajanja˝ i ˝najbolje upotrijebiti do˝ oznaka na proizvodima što dovodi do povećane količine bačene hrane;
• Kuhanje previše hrane u kućanstvu. Ovaj fenomen tipičan je za Rumunje tijekom blagdana i raznih događanja;
• Odbijanje kupovine voća i povrća s manjim estetskim nesavršenostima;
• Neadekvatno čuvanje hrane;
• Prevelike porcije hrane na stolu.

Individualni zadatak

Odredite 2 navike koje vas čine osobom koja baca hranu.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane?

Svatko od nas ima važnu ulogu u smanjenju otpada od hrane! Često uz minimalan trud bacanje hrane može se smanjiti, što štedi novac i pomaže u zaštiti okoliša. Puno je jednostavnije nego što mislite!
Evo kako:

U svom domu

• Planirajte obroke;
• Iskoristite višak hrane ili ostatke od pripreme prethodnih obroka;
• Pravilno pročitajte informacije o istjeku roka trajanja. ˝Rok trajanja…˝ informira nas o sigurnosti hrane, a ˝najbolje upotrijebiti do…˝ i ˝upotrijebiti do / prije…˝ govori o kvaliteti i svježini namirnica;
• Stavite manje na tanjur pa dodajte još ako je potrebno;
• Zamrznite gotova jela;
• Pravilno čuvajte hranu (provjerite deklaracije na kojima su upute za pohranu, osigurajte da je temperature hladnjaka između 1 i 5°C);
• Provjerite koju hranu imate u ostavi i hladnjaku prije nego što odete u kupovinu;
• Rotirajte zalihe hrane u Vašem domu – ˝Prvo uđe, prvo izađe!˝

Prilikom kupovine

• Napravite popis za kupovinu;
• Ne idite u kupovinu gladni;
• Kupite samo onoliko koliko trebate (odgovarajuću veličinu pakiranja ili hranu u rinfuzi);
• Možete odabrati voće i povrće koje je nesavršeno kada je u pitanju vanjski izgled (oblik, veličina), a često je sniženo;
• Možete kupiti proizvode koji su na sniženju i kojima se bliži istjek roka trajanja ako ih planirate uskoro potrošiti.

U školi

U restoranu / kafiću

Obiteljski zadatak

Odredite barem jednu mjeru za smanjenje bacanja hrane provoditi s članovima obitelji mjesec dana. Na kraju svakog tjedna provjerite pridržavaju li se svi ovog pravila.

. Objavite dokaz poštivanja ovog pravila na blogu.

Modul 1

Priprema modula

• Organizirajte prostor tako da sudionici mogu raditi u skupinama od 2 do 5 članova; • Isprintajte i umnožite dokumente za svakog sudionika / koristite digitalne inačice tih dokumenata

Slijed 1. Upoznajte svoje okruženje

Kontekst

Aktivnost

Primjer poveznice

Napišite riječ ˝vjeverica˝ na desnu stranu papira i ˝stablo˝ na lijevu pa povucite crtu između njih. Na crtu napišite ˝vjeverica koristi stablo za zaštitu i hranu˝.

Radni list

1. Reljef

2. Koja su obilježja lokalne klime? (godišnja doba, raspodjela padalina itd.)

3. Koji su izvori vode na tom području?

4. Identificirajte tri biljne i životinjske vrste koje žive u lokalnom okruženju.

• Biljke:

• Životinje:

5. Vrste tla u lokalnom okolišu / području (s obzirom na plodnost, mjesne specifičnosti)

6. Antropogene komponente (građevine, aktivnosti ljudi karakteristične za to područje)

7. Koja je uloga ljudi u tom okruženju?

Provjerite razumijevanje

Slijed 2. Uporaba prirodnih resursa

Kontekst

Neodrživa praksa potrošnje i proizvodnje ne samo da iscrpljuje prirodne resurse korištenjem materijalnih inputa, već uzrokuje i promjenu okoliša kao rezultat vađenja, obrade, proizvodnje, potrošnje i odlaganja otpada u svakoj fazi životnog vijeka proizvoda ili usluge.

Ti učinci neodržive potrošnje i proizvodnje na okoliš uzrokuju tri planetarne krize s kojima se trenutno suočavamo:

One su duboko međusobno povezane i djeluju jedna na drugu: onečišćenje doprinosi klimatskim promjenama, a gubitak bioraznolikosti pogoršavaju i klimatske promjene i onečišćenje.

Društveno-ekonomski učinak uzrokovan neodrživom potrošnjom i proizvodnjom nejednako se osjeti diljem svijeta. Najsiromašnije stanovništvo ono je čiji opstanak ovisi izravno o prirodnim resursima i koje ima najmanje sredstava za nošenje s posljedicama.

Kada kupujemo nešto, rijetko mislimo o lancu aktivnosti, procesima koji su stvorili predmet takvim kakav jest. Proizvod je nastao iz PRIRODNIH RESURSA koji su ograničeni i prošao je seriju složenih procesa prije nego što je dospio do potrošača.

Kako bismo bolje razumjeli vezu između ekonomije i okoliša, moramo osvijestiti životni ciklus proizvoda koje kupujemo. Taj ciklus uključuje resurse i procese koji su dio proizvodnje, stavljanja na tržište i zbrinjavanja proizvoda nakon uporabe.

AKTIVNOST 1 Identificiranje resursa korištenih u proizvodnji različitih dobara

Ova aktivnost pomaže sudionicima bolje razumjeti kako i koji resursi, rad i kapital se koriste za proizvodnju dobara. Znajući to, više će cijeniti concept potrošačke suverenosti, tj. moć koju kao potrošači imaju da promijene nešto ili učine razliku.

Vrsta aktivnosti: individualna / obiteljska analiza

1. Izložite različite predmete i objasnite da su svi dobiveni iz prirodnih resursa (neobnovljivi, obnovljivi, stalni).

2. Pozovite sudionike da ispune radni listić identificirajući resurse upotrebljene za izradu predmeta.

Radni list

Prvi predmet (hrana)

1. Koji obnovljivi resursi su upotrebljeni?

2. Koji neobnovljivi resursi su upotrebljeni?

3. Što ćete učiniti s dijelom proizvoda kojeg nećete iskoristiti?

Drugi predmet (dugotrajni proizvod)

1. Koji obnovljivi resursi su upotrebljeni?

2. Koji neobnovljivi resursi su upotrebljeni?

3. Što učiniti kada se predmet rasproda?

Treći predmet (papir)

1. Koji obnovljivi resursi su upotrebljeni?

2. Koji neobnovljivi resursi su upotrebljeni?

3. Što učiniti kada iskoristite predmet?

Povratna informacija

Preporuka za trenera

Ako nisu identificirali vodu kao resurs korišten u svim industrijskim procesima, skrenite im pozornost na to. Ako nisu identificirali električnu energiju, objasnite da se ona koristi u obradi resursa i da se dobiva korištenjem različitih izvora energije.

Skupinski rad

Aktivnost okrugli stol

Identificiranje na lokalnoj ili regionalnoj razini neodrživo iskorištenog resursa koji ima ili bi u bliskoj mogućnosti mogao imati negativan utjecaj na lokalnu zajednicu ili pojedince.

Radni listić za djecu / mlade (online)

Dat će 5-7 odgovora na svako pitanje u skladu s njihovim uzrastom

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od biljaka:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od životinja:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od fosilnih goriva:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od minerala:

Predmeti koji su napravljeni i/ili korišteni od vode, zraka, Sunca:

AKTIVNOST 2 Otpad od hrane

Kontekst

Ovaj ekološki otisak računa se na temelju šest različitih kategorija resursa:

U posljednjih 50 godina jaz se kontinuirano povećavao: 29. prosinca 1970., 4. studenog 1980., 11. listopada 1990. i 7. kolovoza 2010.

Globalni prehrambeni sustav uglavnom je odgovoran za ovu prekomjernu potrošnju. Više od polovice biokapaciteta planeta (55%) koristi se za prehranjivanje čovječanstva.

Poljoprivreda doprinosi deforestaciji, klimatskim promjenama emisijom stakleničkih plinova, gubitku i uništavanju ekosustava, uporabi značajnog dijela Zemljinih izvora slatke vode.

Prehrambeni sustav usko je povezan s potrošačkim navikama, naročito u razvijenim zemljama. Naprimjer, kada bi svi ljudi na Zemlji živjeli poput Francuza, dan kada bismo ˝potrošili˝ obnovljive izvore bio bi 5. svibnja 2022.

Nažalost, diljem svijeta baca se hrana, a to bi se moglo izbjeći i ista bi se mogla iskoristiti da se nahrane gladni.

Estetske standarde supermarketa stvaramo mi, potrošači. Ako ne kupimo mrkvu jer je savijena ili jabuku jer je malo natučena, one završe u smeću.

Najviše stope otpada imaju:

Gubitak i bacanje hrane zapravo su veliko rasipanje ostalih resursa: vode, kopna, energije, rada i kapitala i nepotrebno proizvode emisije stakleničkih plinova, a time doprinose globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.

Jeste li znali…

Hrana bačena u Europi mogla bi nahraniti 200 milijuna ljudi. U SAD-u se godišnje baci više od 30 milijardi dolara hrane. Hrana koja se trenutno gubi ili baca u Latinskoj Americi mogla bi nahraniti 300 milijuna ljudi.

Neučinkovita obrada i sušenje, loše skladištenje i neadekvatna infrastruktura pokretački su čimbenici rasipanja hrane u Africi. U podsaharskoj Africi gubici hrane nakon žetve procjenjuju se na 4 milijarde američkih dolara godišnje – dovoljno da se prehrani najmanje 48 milijuna ljudi.

Uzroci stvaranja otpada od hrane

Otpad od hrane može nastati u svim koracima lanca opskrbe hranom, prvenstveno na farmama, pri procesiranju i proizvodnji, pri marketing, u restoranima i kantinama, kao i kućanstvima. Razlozi zbog kojih nastaje otpad od hrane razni su i specifični za svako područje djelatnosti.

Jeste li znali…

55% otpada od hrane dolazi iz kućanstava?

Čimbenici koji doprinose stvaranju otpada od hrane u kućanstvima

Individualni zadatak

Odredite 2 navike koje vas čine osobom koja baca hranu.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane?

• Organizirajte prostor tako da sudionici mogu raditi u skupinama od 2 do 5 članova;
• Isprintajte i umnožite dokumente za svakog sudionika / koristite digitalne inačice tih dokumenata

Slijed 1.
Upoznajte svoje okruženje

Slijed 2.
Uporaba prirodnih resursa

AKTIVNOST 1
Identificiranje resursa korištenih u proizvodnji različitih dobara

AKTIVNOST 2
Otpad od hrane

Svatko od nas ima važnu ulogu u smanjenju otpada od hrane! Često uz minimalan trud bacanje hrane može se smanjiti, što štedi novac i pomaže u zaštiti okoliša. Puno je jednostavnije nego što mislite!
Evo kako: