Potrošnja prirodnih resursa

Iscrpljivanje prirodnih resursa

Korištenje prirodnih resursa za ekonomsku dobit poznato je kao ˝iscrpljivanje˝, što ponekad nosi negativnu konotaciju rezultirajućeg uništenja okoliša. Kako je vađenje i obrada sirovina (poput rudarenja, parne energije i strojeva) napredovalo znatno više nego u predindustrijskim razdobljima, počelo je poprimati industrijske razmjere. Dvadeseto stoljeće bilježi nagli porast potrošnje energije. Fosilna goriva, uključujući naftu, ugljen i prirodni plin, trenutno su odgovorna za oko 80% svjetske potrošnje energije.

Prirodni resursi na svjetskog razini sve su više opterećeni jer sve više ljudi sudjeluje u potrošnji i zahtijeva viši životni standard. Globalni standardi strašno trpe dok nacije potražuju nove resurse za pljačku.

Smanjenje prirodnih resursa istinski je problem koji zabrinjava cijeli svijet zato što nema dovoljno fokusa na stavljanje novih resursa na raspolaganje te očuvanje postojećih. Ti resursi smanjuju se zabrinjavajućim tempom i nema naznaka da je stanovništvo Zemlje uopće svjesno prijetnje s kojom je suočeno ili hitnosti izbjegavanja katastrofe. Voda, fosilna goriva, šumske površine, pijesak i pogodno poljoprivredno tlo nestaju brže nego što ih uspijevamo iskoristiti.The use of practically all natural resources is under intense pressure as the human population continues to increase.

Korištenje praktički svih prirodnih resursa pod ogromnim je pritiskom kako se ljudska populacija nastavlja povećavati. Rezultat toga jest često prekomjerno korištenje prirodnih resursa. Što je još gore, prekomjerna uporaba kako bi se zadovoljile potrebe rastućeg broja stanovnika dovela je do dramatičnog pada u dostupnosti ograničenih prirodnih resursa kao što su zemlja, koraljni grebeni, slatka voda, fosilna goriva i raznolikost šumskih biljnih vrsta. Kvaliteta života značajno je opala zbog konkurentskih zahtjeva za osnovnim resursima potrebnim za život. Prenapučenost uzrokuje smanjenje prirodnih resursa, uključujući hranu, prirodnu vodu, plin itd.

Što su to prirodni resursi?

Prirodni resursi su sve što nam naša Zemlja pruža bez pomoći ljudi. Oni doslovno osiguravaju naš opstanak na Zemlji, no ako ih koristimo brže no što ih možemo nadomjestiti, mogu nestati. Ti se resursi dijele na one koji se mogu nadomjestiti i na one koji to ne mogu.

Postoje tri tipa prirodnih resursa: beskonačno obnovljivi, srednje obnovljivi koji su ograničeni i neobnovljivi.

Stalni obnovljivi resursi

Najjednostavniji resursi za razumijevanje su oni koji se neprestano obnavljaju; to su prirodni resursi koje Sunčevi i Zemljini prirodni procesi neprekidno obnavljaju.

Sunčeva beskonačna energija pokreće vjetrove, oceanske struje, oborine i većinu biljnog svijeta na Zemlji, uz geotermalnu energiju (energiju iz Zemljine unutrašnjosti). Električne mreže brojnih zemalja trenutačno se napajaju sve većim dijelom solarnih i geotermalnih prirodnih izvora. Beskonačno su obnovljivi u onom smislu da će Sunce i Zemlja uvijek proizvoditi još, bez obzira na to koliko ih koristimo unutar ljudskih vremenskih okvira.

Ograničeni obnovljivi resursi

Jedino ako ih ne potrošimo prebrzo, ograničeni obnovljivi izvori mogu ostati obnovljivi. U njih se ubrajaju stvari poput tla, slatke vode, usjeva i stabala od kojih dobivamo drva za ogrjev. Oni bi zauvijek postojali da ih ne koristimo, no budući da je potrebno vrijeme (po našim mjerilima) da izrastu ili se obnove, možemo ih pretjerano koristiti dok ne ostanemo bez njih.

Sjajan primjer ograničenog obnovljivog resursa jest slatka voda. Sunce izaziva isparavanje vode na površini slanih oceana, koja potom putuje kopnom i vraća se u zemlju kao slatkovodna kiša u vodenom ciklusu. Jezera, rijeke i vodonosnici koje koristimo za pitku vodu, industriju te poljoprivredu pune se tom kišom. Nećemo ostati bez slatke vode ako je budemo koristili istim ritmom kojim se ista obnavlja pomoću kiše. Ostat ćemo bez nje ako je budemo koristili brže nego što se može nadomjestiti. Kako bismo spriječili njihovo iscrpljivanje, ograničene obnovljive izvore moramo pažljivo održavati.

Treća kategorija prirodnih resursa su neobnovljivi izvori. U ljudskom vijeku, oni se neće regenerirati. Jednom kada ih iskoristimo, neće ih se proizvesti više i neće biti dostupni. Fosilna goriva, nazvana tako zato što je većina proizvedena procesima kojima trebaju milijuni godina da se završe, najčešći su primjeri neobnovljivih resursa. Sirova nafta, prirodni plin, ugljen i uran primjeri su fosilnih goriva. Ostali neobnovljivi resursi uključuju metale, litij te rijetke zemljane elemente (RZE). Ipak, ključno je imati na umu da, iako ćemo možda jednoga dana ostati bez metala i RZE koji se mogu rudariti, oni se i dalje mogu povratiti recikliranjem ako se otpadom pravilno rukovodi. Fosilna goriva, s druge strane, drugačija su jer im njihovo izgaranje mijenja kemijski sastav i čini ih neupotrebljivima.

Važnost ograničenih obnovljivih resursa

Svi ti ograničeni resursi iznimno su važni i mora ih se pažljivo motriti. Ljudi ih upotrebljavaju tisućama godina bez trajnih posljedica za prirodu; međutim, s porastom broja stanovništva u prethodnom stoljeću, korištenje tih resursa postalo je vrlo neuravnoteženo te su isti ugroženi. Slatka voda, oceani, šume i kopno moraju se oprezno koristiti kako bi nastavili pružati ono što nam pružaju stoljećima te kako bi preživjeli prijetnje s kojima se danas suočavaju.

Slatka voda

ŠTO NAM PRUŽA

PRIJETNJE

Klimatske promjene
Preopterećenje/rastući zahtjevi/porast broja stanovništva/promjene u obrascima potrošnje/neodrživa uporaba
Neodrživa poljoprivreda
Onečišćenje
Generisanje energije
Neodrživa akvakultura
Infrastruktura
Navigacija

Oceani

ŠTO NAM PRUŽA

PRIJETNJE

Šume

ŠTO NAM PRUŽA

Proizvode napravljene od drva ili gumu dobivenu od drveća
Divlje životinje
Hrana
Gorivo
Lijekove
Svjež zrak
Čistu vodu
Sekvestraciju ugljika

PRIJETNJE

Kopno

ŠTO NAM PRUŽA

Šume, mangrove, travnjake i druge kopnene ekosustave
Stanište divljih životinja
Skladištenje stakleničkih plinova i ugljika
Skladištenje i filtriranje slatke vode
Zdravo tlo za uzgoj usjeva

PRIJETNJE

Pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa

Ljudi pretjerano iskorištavaju prirodne resurse za materijale potrebne za život otkada oni postoje. Proizvodnja hrane i ekonomski opstanak dva su glavna aspekta toga, dok se ostali materijali također uzimaju iz okoliša. No, ljudsko iskorištavanje prirodnog ekosustava ima trajne posljedice na način na koji će se resursi i ostali ekosustavi pružati u budućnosti.

Pretjerano iskorištavanje vremenom oštećuje ekosustave, a neki se nikada neće oporaviti, čak ni kada se iskorištavanje zaustavi. To bi moglo imati negativne posljedice na dostupnost izvora kao što su hrana, svjež zrak i ostale usluge, u konačnici ugrožavajući opstanak ljudi. Nažalost, većina nacija bori se kako bi osigurali održivu uporabu prirodnih resursa, istovremeno osiguravajući društveni i gospodarski razvitak.

Potrošili smo više prirodnih resursa u manje od osam mjeseci nego što bi svijet mogao proizvesti u godinu dana. To znači da značajan dio godine živimo koristeći resurse koje će nam posuditi buduće generacije.

U ovom trenutku na Zemlji je preko 7,9 milijarda ljudi. Brzo povećanje ove populacije značajno je ubrzalo iskorištavanje zemljinih prirodnih resursa. Razlog za to jest što kako broj stanovništva raste, tako rastu i potrebe za resursima te okolnosti nužne za održavanje života.

Negativni učinci pretjerane uporabe prirodnih resursa

Nestašica vode

Glavni razlozi za smanjivanje vodnih resursa zbog rasipanja, onečišćenja i oštećenja slivnih područja su deforestacija, loše poljoprivredno gospodarenje i onečišćenje. Zapravo, milijarda ljudi osjeća manjak vode kao posljedicu krčenja šuma i zagađenja zemnih voda. S time dolaze i glad te upitne zalihe hrane.

Gubitak šumskog pokrova

Svjetski prirodni šumski pokrov trenutno je u opasnosti zbog godišnjeg gubitka od gotovo petnaest milijuna hektara šume. Da stvar bude još gora, u prethodna tri desetljeća deforestacija je rezultirala povećanjem emisija stakleničkih plinova za 12-17%. Gubitak bioraznolikosti, erozija tla i drastične klimatske promjene ostavile su katastrofalne posljedice.

Smanjenje zaliha nafte

Nafta, neobnovljiv resurs, pruža oko 40% ukupne energije koja se koristi diljem svijeta. Stoga, imajući na umu visoku stopu iskorištavanja, istraživanje pokazuje da preostale zalihe nafte možda neće biti dostatne za sljedeća tri desetljeća. Zbog njezine važnosti kao sirovine u proizvodnji, rudarstvu, poljoprivredi i transportu, njezino iscrpljivanje imalo bi katastrofalne posljedice na niz djelatnosti.

Iscrpljivanje minerala

Eksploatacija minerala povećala se posljednjih deset godina kao rezultat činjenice da su materijali poput benzina, cinka, fosfora i ostalih ključni sastojci u proizvodnim procesima. Međutim, budući da su minerali poput fosfora ključni za rast biljaka, to ima brojne štetne posljedice na okoliš.

Izumiranje vrsta

Neke životinjske vrste ugrožene su zbog uništavanja staništa i krčenja šuma. To je tako zbog činjenice da su šume dom brojnih bića, a mnoga od njih ugrožena su deforestacijom i prekomjernim iskorištavanjem šumskih resursa. Broj morskih vrsta također je značajno smanjen zbog drugih praksi kao što su onečišćenje jezera i pretjeran izlov ribe.

Rješenja za sprječavanje pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa

Prevencija deforestacije

Vlade podupiru pokrete i donose zakone tako što zabranjuju eksploataciju šuma dok inicijative za smanjenje deforestacije dobivaju na popularnosti diljem svijeta. Neki programi također služe kao poticaji za uvjeravanje javnosti da sudjeluju u očuvanju šuma kako bi se zaštitila staništa divljih životinja te rijetke biljne i životinjske vrste.

Smanjene količine potrošene nafte i drugih minerala

Regulatorne agencije za robu široke potrošnje i zemlje proizvođači nafte trebali bi zajedno raditi na smanjenju potrošnje nafte i minerala na globalnoj razini.
Potrošače je moguće osvijestiti o koristima ponovne uporabe određenih proizvoda kako vi se smanjio otpad, a proizvođače je također moguće naučiti drugim metodama zamjene nekih minerala.

Korištenje obnovljivih izvora energije

Vjetar i solarna energija primjeri su obnovljivih izvora energije koji mogu umanjiti našu veliku ovisnost o fosilnim gorivima. To će imati povoljan učinak na okoliš budući da su fosilna goriva veliki uzročnici onečišćenja okoliša, globalnog zatopljenja, klimatskih promjena i uništenja prirodnih staništa.

Korištenje obnovljivih izvora energije

Podzemnih voda ima u izobilju u vlažnim područjima, a to je važno za rast biljaka. Zbog činjenice da ponovno ispunjavaju hranidbeni lanac i pružaju hranjive tvari i minerale potrebne za životinjsku i biljnu raznolikost, obalni ekosustavi i ekosustavi vlažnih područja ključni su za održavanje hranidbenog lanca. Uz to, obalni ekosustavi pomažu u obrani morskog života od prekomjernog izlova ribe.

Provjerimo znanje!