Modul 2
Priprema modula
• Organizirajte prostor tako da sudionici mogu raditi u skupinama od 2 do 5
članova;
• Isprintajte i umnožite dokumente za svakog sudionika / koristite digitalne inačice tih dokumenata
Slijed 1.
Onečišćenje otpadom iz kućanstva
Kontekst
Otpad iz kućanstva često nazivamo smeće. Količina otpada koji se stvara povećava se porastom broja stanovnika na Zemlji. Općenito, stvaranje otpada povećava se automatizacijom i industrijalizacijom ljudskih civilizacija.
Primjerice, industrijska revolucija donijela je nova proizvodna dobra i nove tehnike proizvodnje, što je povećalo količinu industrijskog otpada i izvora krutog otpada. Prekomjerno pakiranje brojnih proizvoda i suvremeni konzumerizam značajno doprinose porastu količine krutog otpada.
Smanjivanje plastičnog otpada u prirodi ovisi o promjeni naših potrošačkih navika:
- Smanjujemo potrošnju nerazgradivih ili teško razgradivih materijala
- Izbjegavamo stvaranje otpada
- Više recikliramo i manje bacamo
Među kućanskim otpadom, plastika ima najveći negativni utjecaj na okoliš.
Plastika je svugdje oko nas i dio je naših života. Mnogi od nas prvi se put susretnu s plastikom kada nam babica, kao novorođenčadima, stavi plastičnu narukvicu s brojem na zapešće. Od toga trenutka odrastamo u svijetu kojem dominira plastika.
Plastični proizvodi počeli su se proizvoditi početkom 20. stoljeća kada je Leo Baekeland izumio Bakelite – od čega su se ubrzo počeli praviti telefoni, igračke, automobilski dijelovi i građevinski materijali. Trenutačno postoji preko 50 osnovnih tipova plastike. Plastika je pronašla svoju primjenu u raznim poljima, što je čini nezamjenjivim materijalom.
Skupinski rad
Pitajte učenike da promisle o temi uporabe plastike: njezine važnosti u svakodnevnom životu, na poslu, koliko često koriste plastične predmete, naročito jednokratne.
Područja primjene plastike:
- Pakiranja (oko 1/3)
- Cijevi i vodovod (1/3)
- Automobili (20%)
- Namještaj i igračke
Kao i svi ostali predmeti, oni od plastike također imaju koristan životni vijek nakon čega postanu otpad. Oko 95% plastičnog pakiranja koristi se samo jednom. Proizvodi poput čaša i pribora za jelo napravljenih od plastike koriste se samo jednom prije nego što se bace.
Što učiniti s plastičnim otpadom kada ga se želimo riješiti? Ljudi se najčešće odluče za najzgodniji način rješavanja tih predmeta:
1. Bace ih u smeće bez razvrstavanja, a odatle završe na odlagalištu otpada.
2. Bace ih bilo gdje, naročito kada su vani i nemaju kantu za otpatke u blizini. Takav otpad često završi u jezerima, rijekama, a odatle ide dalje u mora i oceane.
Koji je najveći problem kada je u pitanju plastični otpad? Plastika se ne razgrađuje pa sva proizvedena plastika i dalje postoji na površini našeg planeta. Uslijed dugotrajne izloženosti sunčevoj svjetlosti, može postati krhka i odlomiti se na
sitnije komade. Plastična boca pluta oceanom oko 450 godina prije nego što se usitni u sve manje komade. Oni nikada neće potpuno nestati.
3. Recikliranje. Sve više ljudi upušta se u razvrstavanje plastičnog otpada koje prikupljaju specijalizirane tvrtke. Te tvrtke dostavljaju plastični otpad tvrtkama specijaliziranim za recikliranje. Ipak, recikliranje plastike teže je nego recikliranje drugih materijala poput stakla, papira i tekstila. Glavni je problem to što istopljena plastika mora biti istog tipa. Također, bojila i aditivi u plastici čine je težom za recikliranje.
Jeste li znali…
Svaki put kada operete sintetičku odjeću, sićušne plastične niti poput najlona ili akrila (poznatije kao mikrovlakna) ispiru se iz odjeće i dospijevaju u otpadnu vodu perilice rublja. Procjenjuje se da u jednom pranju perilica oslobodi oko 700 000 mikrovlakana.
S obzirom na to da su presitni da bi ih se isfiltriralo u postrojenjima za pročišćavanje vode, ta mikrovlakna mogu dospjeti i do vode za piće. Istraživanje je pokazalo da je 83% uzoraka vode iz slavine uzetih na različitim mjestima dijem svijeta kontaminirano mikroskopskim plastičnim vlaknima.
Ta mikrovlakna također su nađena u plastičnim bocama za vodu. Znanstvenici su pronašli otprilike dvostruku količinu plastičnih čestica u flaširanoj vodi, nego u vodi iz slavine.
Recikliranje plastičnog otpada poprilično je zahtjevan proces i ne može se izvršiti za svaki tip materijala. Zato bi ljudi trebali biti jako oprezni kada je u pitanju ono što kupuju i kako to pohranjuju unutar spremnika za otpad.
Postoji nekoliko plastičnih materijala koje je moguće reciklirati, no tu su i oni koji ne mogu proći taj proces. Svi proizvodi napravljeni od tog reciklabilnog materijala imaju trokutasti simbol nazvan Mobiusova petlja. Prvi put ga je upotrijebilo Društvo za industriju plastike 1988. godine. Unutar njega nalazi se broj, najčešće od 1 do 7 – koji predstavlja koliko se lako plastika može reciklirati.
PET (polietilentereftalat) se koristi u proizvodnji boca za piće. Najlakše ga je reciklirati.
HDPE (polietilen visoke gustoće) je material visoke gustoće koji se nalazi u tetrapacima za mlijeko, kozmetičkim pakiranjima, proizvodima za čišćenje, vrtnom namještaju, bočicama za bebe, kontejnerima, kutijama za pohranu i drugim proizvodima koji zahtijevaju izradu od izdržljivih materijala. Na njega ne utječe visoka temperature pa ga to čini savršenim za takva pakiranja.
PVC (poli(vinil-klorid)) se nalazi u cijevima, kablovima, prozorskim okvirima, medicinskim proizvodima, obući itd. To je vrlo izdržljiva plastika, ali istovremeno lagana, a otporna je na vatru i vremenske uvjete. PVC se smatra jednom od najštetnijih i najopasnijih plastika koje se ne mogu reciklirati.
LDPE (polietilen male gustoće) nalazi se u vrećicama za kupovinu, vrećama za smeće, fleksibilnim bocama, a reciklažom tih proizvoda mogu se dobiti nove plastične vreće.
PP (polipropilen) je izrazito kruta plastika, ali ima vrlo malu gustoću što ju čini otpornom na toplinu i vrlo lakom za recikliranje. Čepovi, ambalaža hrane i slamke za piće napravljene su polipropilena. Nakon što se reciklira, može se ponovno koristiti.
PS (polistiren) se najčešće može pronaći u građevini, vodovodnim instalacijama, igračkama i medicinskim cijevima zato što je dobar izolator i može pretrpjeti udarce. Međutim, ako se izloži toplini, postane toksičan.
Posljednja kategorija jest miješana, koja uključuje plastične materijale koji se ne mogu reciklirati zato što im je sastav isuviše složen. Tu spadaju poliuretan, akril i polikarbonat.
Kako pravilno reciklirati plastiku
- Sve plastične posude moraju se očistiti prije nego što ih se odloži u spremnik namijenjen tom materijalu.
- Plastične vreće moraju biti čiste i čvrsto zbijene kako bi se reciklirale.
- Prije bacanja otpada potrebno je ukloniti etikete s ambalaža.
- Boce je potrebno spljoštiti i ostaviti čep na njima.
Kada se ne slijede ti koraci, većina proizvoda bude isključena iz reciklažnog ciklusa i završi na odlagalištu otpada gdje može provesti desetljeća ili stoljeća prije nego što se razgradi.
Na poveznici saznajte kako pravilno odvajati plastični otpad
Kako možete smanjiti onečišćenje plastikom
1. Kupujte više hrane u rinfuzi, a manje pakirane hrane!
Supermarketi su prepuni jednokratnih ambalaža (polistirenske posude, PET boce, tetrapaci, plastične posude itd.). No, postoji alternativa: sve više trgovina nudi mogućnost kupovine u rinfuzi.
2. Ako planirate ići u kupovinu, ne zaboravite platnenu torbu!
Ako prilikom kupovine koristimo višekratne vrećice (platnene, pletene ili košare), poboljšat će se zdravlje našeg planeta. Odsad pa nadalje, sjetite se ponijeti jednu sa sobom kad god odlazite od kuće.
3. Prestanite koristiti koristiti plastične šalice za kavu!
Znamo da je to teško kada putujete. Zato preporučujemo da ih prestanete koristiti kada ste na poslu ili u školi. Manje štetna opcija su šalice od kartona, no one također sadrže plastiku (čak i ako su količine male). Najbolje je koristiti staklene ili keramičke čaše ili šalice.
4. Koristite višekratnu bocu za vodu!
Možete odabrati višekratne plastične boce koje vam mogu dugo potrajati. Ako vam nije nezgodno, možete koristiti i staklene.
5. Recite NE plastičnom priboru za jelo!
Postoje alternative ovim jednokratnim predmetima: oni napravljeni od drva ili metala koji se također mogu ponovno koristiti, ili čak od kompostabilne plastike.
6. Odrecite se plastičnih slamki!
Plastične slamke i miješalice za kavu jednokratni su predmeti koji nakon uporabe mogu onečistiti okoliš. Alternativa su papirnate ili…potpuno odricanje od istih. To uopće nije teško.
7. Odrecite se plastične folije!
Za razliku od plastične folije koja se ne može reciklirati, papirnata može. Stoga, ako koristite plastičnu foliju za umatanje, nakon uporabe je obavezno odložite u spremnik za reciklažu! Druga mogućnost su nove ekološke folije od pčelinjeg voska. Napravljene su od 100%-tnog pamuka, borove smole, ulja jojobe i lokalnog pčelinjeg voska i 100% su prirodne i ekološki prihvatljive. To znači da nikakve štetočine neće doći do hrane dok je u posudi, višekratne su i kompostabilne čime se zaustavlja onečišćenje plastikom. Uz to, dolaze u raznim zabavnim uzorcima!
8. Oprezno s vrećicama za čaj!
Koristite čaj u rinfuzi i cjediljku za čaj umjesto vrećica čaja koje su zatvorene plastikom. Bacanje vrećica za čaj može doprinijeti problemu onečišćenja. Namakanje vrećice čaja može otpustiti 11,6 milijarda čestica mikroplastike u jednu šalicu čaja. Ipak, stvari se mijenjaju: biorazgradive vrećice za čaj nedavno su se pojavile.
9. Odaberite vinske boce s plutanim čepovima!
Odaberite vinske boce s prirodnim čepovima umjesto plastičnih ili metalnih (koji sadrže BPA, industrijski element koji se koristi u proizvodnji određenih vrsta plastike).
10. Odaberite staklene ili čelične posude!
Ako jedete na poslu / u školi, možda koristite plastičnu posudu za hranu. Predlažemo da promijenite tu rutinu i odaberete posude od stakla ili nehrđajućeg čelika. Ne samo da će Vam planet biti zahvalan, nego i Vaše zdravlje – jer neke od tih plastičnih posuda mogu otpustiti štetne tvari.
11. Kod pranja rublja koristite drvene kvačice umjesto plastičnih!
Čak i najmanje aktivnosti mogu imati ogroman pozitivan utjecaj na naš planet. Naprimjer, laka rutinska aktivnost poput širenja rublja može postati izniman čin ako se s plastičnih kvačica prebacimo na drvene.
Prijedlog aktivnosti
Izazovite sudionike na raspravu o plastičnom otpadu.
1. Kako ga se riješavaju kući, na poslu ili u školi, a kako dok putuju?
2. Na ljestvici od 1 do 10, gdje bi svrstali svoje odgovorno ponašanje kada je u pitanju smanjenje uporabe plastike i njezino recikliranje?
3. Izazovite ih da imenuju ponašanja koja mogu primijeniti kako bi smanjili plastiku u sljedećih 30 dana.
Selektivno prikupljanje kućnog otpada
ŽUTA kanta: PLASTIKA I METAL
DA: plastične limenke i kutije, plastične vrećice, plastična ambalaža, plastične igračke, limenke od pića, limenke, tetrapak (pakiranja mlijeka i sokova) itd.
NE: miješani metalni i plastični proizvodi, građevinski polistiren, limenke boja, razrjeđivači ili druge opasne kemikalije, medicinski otpad (na primjer šprice) itd.
ZELENA kanta: STAKLO
DA: staklene posude (bez poklopaca), staklenke (bez poklopaca), demižoni, staklene ambalaže kozmetičkih proizvoda itd.
NE: zrcala, staklo, porculan, keramika, kristalno / posuđe otporno na toplinu itd.
PLAVA kanta: PAPIR I KARTON
DA: časopisi, novine, otpadni papir, omotnice, kutije, fotografije, kartoni jaja, kutije za pizzu itd. (čiste i suhe)
NE: papir i karton koji sadrže ostatke hrane, upotrebljene salvete i papirnati ubrusi, sjajni papir za zamatanje.
SMEĐA kanta: BIOOTPAD
DA: svježi ili kuhani ostaci voća i povrća, ostaci kruha i žitarica, mljevena kava / ostaci čaja, uključujući vrećice čaja, ljuske jaja, ljuske orašastih plodova, pepeo iz peći (samo od sagorjevanja drva), piljevina, sijeno i slama, ostaci biljaka iz vrta (usitnjeno lišće, grančice i štapovi, cvijeće), sobno bilje, komadi usitnjenog drva, novine, usitnjen karton – mokar i prljav, papirnate maramice.
NE: ostaci mesa i ribe, skuhani ili svježi ostaci, preostali mliječni proizvodi (mlijeko, vrhnje, sir, jogurt, maslac), cijela jaja, masti životinjskog porijekla i biljna ulja, izmet kućnih ljubimaca, pepeo iz peći (ako je gorio i ugljen), ostaci biljaka tretirani pesticidima, obrađeno ili obojeno drvo.
CRNA kanta: KUĆANSKI OTPAD
DA: ostaci hrane (mesa, mliječnih proizvoda, povrća, jaja), jednokratne pelene, upijači ulja i tekućina, otpad od ljubimaca / izmet, sadržaj vrećica za usisivač, opušci cigareta, upotrebljene maramice, jako zaprljana ambalaža, krhotine keramike i porculana, jako zaprljan jednokratni pribor za jelo, pepeo iz peći (ako je ugljen gorio uz drvo), ostaci povrća iz vrta (ako su tretirani pesticidima), obrađeno ili obojeno drvo itd.
NE: tekstilni otpad, obuća, zemlja, pijesak, šljunak, električki i elektronički otpad od opreme i baterije, dijelovi vozila (rastavljeni), gume, građevinski otpad i šuta, glomazni otpad (namještaj, sagovi, madraci itd.).
Onečišćenje oceana
Online aktivnost
Plastika ne onečišćuje samo tlo. Ona stiže do različitih dijelova mora i oceana gdje su se već formirali pravi otoci plastičnog otpada.
Velika pacifička mrlja smeća područje je gdje se nakuplja mnoštvo plastičnog otpada (plastične boce – PET, najlon (plastika), ribarske mreže, plutajući objekti, usitnjena plastika itd.). Proteže se na 1,6 milijuna četvornih kilometara.
- • Plastika koja se nalazi u oceanima već predstavlja više od 150 milijuna tona otpada.
- • Do 2050. godine oceani bi mogli sadržavati više plastike nego ribe.
- • Svake godine otprilike osam milijuna tona plastike završi u morima i oceanima Zemlje.
Koji su učinci plastike na morski svijet?
Veliki komadi plastike koji plutaju oceanima mogu usmrtiti životinje poput dupina i kitova. Plastičnim vrećicama koje plutaju ispod površine hrane se kornjače koje ih pomješaju s meduzama. One začepe njihov probavni sustav i dovode do smrti od izgladnjivanja.
Havajski albatrosi velike su morske ptice koje žive na Pacifiku i hrane se ribom i lignjama. Progutaju plastiku što doprinosi osjećaju sitosti i tako se izgladnjuju.
Otrovne kemikalije koje plutaju oceanima privlači plastika i često ˝prianjaju˝ na nju pa kada ribe pojedu komadiće plastike, također jedu otrovne kemikalije. Male ribe hrane se malim komadima plastike. Veće ribe koje ih jedu akumuliraju veću dozu onečišćivača zato što jedu puno manjih riba. Kako se penjemo hranidbenim lancem, tako su onečišćivači u sve većoj koncentraciji. Na vrhu hranidbenog lanca smo mi, ljudi.
Daleki mali nenaseljeni otok u Tihom oceanu imena Hendersonov otok ima najveću gustoću plastičnog otpada na cijelome svijetu. Tu je gotovo 18 tona plastike, izlomljene u 37,7 milijuna zasebnih komada. Rakovi su pronađeni kako žive u komadima smeća poput ambalaže kozmetike i čepova plastičnih boca. Kako je sva ta plastika dospjela onamo? Otok je gotovo središte Tihog oceana. To se dogodilo uz pomoć ogromne rotirajuće struje koja je nakupila sve to smeće.
Postoje plaže u Tihom oceanu koje izgledaju kao da su prekrivene pijeskom različitih boja. To su zapravo sićušni komadi plastike koji su se usitnili.
Slijed 2.
Ugljični otisak
Kontekst
Zemaljski okoliš je dinamičan okoliš koji se stalno mijenja. Klima, kao dio kopnenog okoliša, podložna je promjenama. Kroz povijest Zemlje postojala su razdoblja zagrijavanja klime, ali i glacijalna razdoblja ili ledena doba. Oni su rezultat zemaljskih procesa i pojava, ali također kozmičkih. Važan čimbenih klimatskih promjena jest varijacija ugljikovog dioksida u atmosferi. Na udio emisije ugljikovog dioksida utječu zemaljski fenomeni kao što su erupcije vulkana.
S razvojem industrije (početkom 19. stoljeća) čovjek je postao glavni emiter CO2 u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva. No, ostale gospodarske aktivnosti, kao što su poljoprivreda, doprinose porastu razine CO2 u atmosferi.
Ako su do sredine 20. stoljeća Europa i SAD bile odgovorne za većinu emisija CO2 (85%), danas je njihov udio u cjelokupnoj emisiji CO2 spao na manje od trećine. Umjesto njih, Azija, naročito Kina, odgovorne su za većinu emisija CO2.
Postojala je potreba da se ograniče emisije CO2 u atmosferi i identificira ljudska aktivnost koja emitira većinu stakleničkih plinova, naročito CO2. Za to je izumljen pokazatelj nazvan Ugljični otisak.
Ugljični otisak (Otisak CO2) predstavlja ukupnost emisija stakleničkih plinova u atmosferi, koje emitiraju tvrtke, kućanstva i pojedinci, a rezultat su trenutne PAGE \* aktivnosti kroz određeno kalendarsko razdoblje. Te emisije mogu biti izravne i neizravne i izražene su u tonama CO2. Povjerenstvo za klimatske promjene (The Committee on Climate Change – CCC) preporučuje da ugljični otisak osobe iznosi otprilike jednu tonu po osobi. Smanjenje emisije stakleničkih plinova može poboljšati kvalitetu zraka, vode i hrane za našu generaciju i generacije koje dolaze.
Osobni ugljični otisak je sredstvo pomoću kojeg se mjeri kako postupci pojedinca utječu na okoliš. Njegov izračun omogućava Vam da prilagodite uzorke vase potrošnje te smanjite ili optimizirate energetsku učinkovitost kako biste smanjili Vaš utjecaj na okoliš. Naš ugljični otisak negativno utječe na okoliš na brojne načine: glavni je uzročnik klimatskih promjena nastalih djelovanjem čovjeka, doprinosi zagađenju zraka u urbanim okolinama, dovodi do otrovnih kiselih kiša, doprinosi zakiseljavanju obala i oceana te pogoršava topljenje ledenjaka i polarnih ledenih kapa.
Učenici moraju shvatiti da svaka naša aktivnost, poput uporabe interneta, struje i vode u kućanstvu, putovanja i drugih sličnih stvari, doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova koje možemo izraziti uporabom fraze ˝ugljični otisak˝.
Individualni zadatak
2. Imenujte tri uobičajene aktinosti koje povećavaju Vaš ugljični otisak.
Kako možete smanjiti svoj ugljični otisak?
Donosimo nekoliko promjena koje mogu učiniti razliku.
Hrana
- • Jedite lokalne i sezonske proizvode
- • Smanjite unos mesa, pogotovo govedine
- • Odaberite održiv ribolov
- • Koristite višekratne vrećice i izbjegavajte proizvode s previše plastične ambalaže
- • Kupujte samo onoliko koliko Vam je potrebno i izbjegnite staranje otpada
Odjeća
- • Čuvajte odjeću što je dulje moguće
- • Pokušajte razmijeniti, posuditi, iznajmiti ili kupovati rabljenu odjeću
- • Kupujte odjeću koja je proizvedena odgovorno (tj. od recikliranih materijala ili s ekološkom etiketom)
Prijevoz
- • Koristite bicikl ili javni prijevoz
- • Pametno odlučite kada ćete i kako voziti
- • Na sljedeće putovanje pođite vlakom
Rasipanje energije
- • Smanjite termostat za 1˚C kako biste uštedjeli energiju
- • Kraće se tuširajte
- • Isključite vodu dok perete zube ili između kvašenja i ispiranja pri pranju suđa
- • Isključite elektroničku opremu i ne ostavljajte mobitel na punjaču kada je baterija puna
- • Nemojte pohranjivati nepotrebne podatke u oblaku (biometrijske podatke)
- • Odaberite energetski učinkovite proizvode s oznakom ˝A˝ (EU energetski razred)
- • Proizvodite što manje otpada i reciklirajte što je više moguće.
Hrvatski 
English 
Ελληνικά 
Português 
Română 
Español