Učinci onečišćenja gradova
Menu
Grad bez otpada
Gradovi privlače ljude zbog društvenih i ekonomskih prilika te kvalitete života koju pružaju svojim stanovnicima.
Gradovi previše troše, a gradovi u kojima je razina potrošnje visoka stvaraju više otpada po osobi nego oni u kojima je potrošnja niža. Stopa recikliranja od 100 posto i ponovno dobivanje svih resursa iz otpadnih materijala dio su zamisli o gradu bez otpada.
Više se otpada proizvodi na globalnoj razini nego bilo kojeg drugog onečišćivača, stoga bavljenje tim problemom može imati daleko brži i značajniji učinak na borbu protiv klimatskih promjena. Na primjer, tone hrane koje svake godine završe kao otpad na odlagalištima proizvode metan, plin koji je 25% potentniji od CO2 i doprinosi trenutnom globalnom zatopljenju. [8] Transformiranje sustava gospodarenja krutim otpadom i materijalima može značajno smanjiti emisije na svjetskoj razini.
Općine u urbanim područjima diljem svijeta ubrzavaju prelazak na budućnost bez otpada. Kako bismo učinili urbana središta naših gradova čišćima, zdravijima, otpornijima i uključivima, općine su se obvezale poduzeti hrabre, mjerljive i uključive inicijative za smanjivanje proizvodnje gradskog krutog otpada i poboljšanje upravljanja materijalima u svojim gradovima. Za društvene poduzetnike i osjetljiva područja, poboljšanje gospodarenja otpadom može stvoriti nova radna mjesta i ekonomske prilike.
Strategija grada bez otpada kontinuirano je nastojanje da se otpad eliminira razvojem sustava koji uopće ne proizvode otpad, a ne spaljivanjem ili odlaganjem na odlagališta.
Budućnost grada bez otpada
Mnoge će promjene nastupiti u nekoliko područja kako bi se ostvario cilj stvaranja grada bez otpada. Urbana poljoprivreda ponovno će uvesti uzgoj hrane na urbanim područjima, povećat će se učinkovitost izgradnje, a javni prijevoz će u budućnosti prevladati nad osobnim automobilima. Osobna vozila bit će smatrana traćenjem prostora u gradovima, a javne površine bit će poboljšane kako bi vožnja bicikla i šetnja bile ugodnije i sigurnije. Većina gradova mora značajno poboljšati svoje javne površine kako bi poboljšali urbane prostore uz vode i prostor između građevina i pružile bolje šanse za društvenu interakciju ljudi svih dobi..
Kako budemo uspostavljali nove zajednice u budućnosti, tako ćemo rekonstruirati infrastrukturu, građevinske materijale i postojeće građevine. Arhitektura i dizajn više će se usredotočiti na rekonstrukciju koja štedi resurse, urbani razvoj i adaptivnu ponovnu uporabu postojećih građevina i susjedstva, a ne kreiranje potpuno novih struktura. Stare poduzetničke zone već se transformiraju u gusto naseljene projekte mješovite namjene.
Cilj je stvoriti ekološki prihvatljiv dizajn inspiriran prirodom, gdje se otpad smatra resursom, a organski se otpad koristi kao gnojivo, gdje se novi građevinski materijali proizvode iz recikliranih i gdje je potencijal za obnovljivu energiju u potpunosti ostvaren korištenjem resursa biomase, vjetra i Sunca kako bi se obnovljiva energija povezala u pametnu mrežu. Promijenit ćemo način na koji proizvodimo energiju i promatrati porast decentraliziranih sustava na krovovima i fasadama, gdje se gradovi transformiraju u elektrane i gdje svi stanovnici proizvode energiju umjesto da je samo konzumiraju.
Način na koji društvo pristupa otpadu znatno se promijenio, a istovremeno rastu i proizvodnja otpada i recikliranje. No, kako bi ekonomija recikliranja u dvadeset prvom stoljeću postala stvarnost, potrebni su programi kojima se podiže svijest i mijenja ponašanje ljudi. Kao što su zakoni potrebni kako bi prisilili proizvođače i građevinske tvrtke da djeluju na učinkovitiji način koji proizvodi manje otpada, potrošači moraju postati svjesni vrijednosti otpada, kao što je vrijednost otpada od hrane, EE-otpada, stakla i kartona za pakiranje.
Moramo postati svjesni toga da, kao građani svijeta, nastanjujemo planet s ograničenim resursima. Stoga, kako bi planet ostao učinkovit, nužna su učinkovita uporaba i učinkovita obnova otpada. Grad može biti istinski učinkovit ako može proizvoditi vlastitu hranu, koristiti vodu iz vlastitih izvora, proizvoditi energiju, radna mjesta i ostale gospodarske aktivnosti, učinkovito upravljati te, konačno, oporaviti sve resurse iz otpadnih tokova.